Dvojila sam da li da ovaj post nazovem “Savjeti za pisanje dobrog seminara” ili “Savjeti za dobro pisanje seminara”, jer i jedno i druge je jednako važno. Pisanje seminara većini je tlaka; samo nužno zlo koje treba pretrpjeti za prolazak ispita ili dobivanje veće ocijene. Ali višegodišnje iskustvo pisanja seminara naučilo me da ono ne mora biti tako tragično. Baš suprotno, pisanje seminara, diplomskih radova i sličnih formi može biti ispunjavajuće, čak i zabavno, ako toj radnji date smisao.
Seminari su jedinstveni dio kolegija ili predmeta kojeg polažete, jer vam dopuštaju da se, pišući ih, bavite istraživačkim radom. Pisanje seminara također je forma učenja, ali ni malo suhoparna poput štrebanja, jer vas upoznaje s temom kroz rad.
Pisanjem seminara zapamtit ćete informacije o zadanoj temi bolje nego da ste pročitali metre knjiga, upravo zato što se, pišući seminar, praktično bavite tom temom, a sve zato što je morate naučiti sa smislom da biste je uopće mogli prenijeti na papir.
Kako biste to napravili na najbolji i najbezbolniji mogući način, nudim vam nekoliko savjeta. Oni će vam pomoći će da pisanje seminara ne bude noćna mora, već jedno ispunjavajuće iskustvo.
Za početak,
Izaberite temu koja vas zanima
Pisanje seminara uvelike je lakše ako radite na temi koja vam je zanimljiva. Ne samo da će vam biti zanimljivo iščitavati literaturu o temi koja vas zanima, nego ćete s puno većim žarom o toj temi i pisati. Ako ste imalo strastveni o temi o kojoj pišete, željet ćete je i prenijeti u vaš seminar na najbolji mogući način.
Čak ako pišete seminar za kolegij ili predmet koji vam je posve nezanimljiv, pronađite u njemu nešto što vam je blisku. Na primjer, ako volite glazbu i pišete seminar iz fizike, izaberite temu koja se bavi. na primjer, fizikom zvuka. Tako ćete spojiti vama naizgled nezanimljiv predmet s temom koja vas zanima! Usput možete naučiti mnogo toga što će vam biti korisno za aktivnost koja vas zanima.
Dajte si dovoljno vremena
Nikad nemojte počinjati pisati seminar večer ili dvije prije roka predaje. Nikad. Ako vam je rok za predaju preksutra, nemojte se niti truditi čitati ovaj tekst do kraja. Kako za sve dobro treba vremena, tako ga treba i za napisati dobar seminar.
Najviše vremena utroši se na pronalazak, čitanje i obradu literature, zatim na planiranje konstrukcije seminara, a tek onda na pisanje. Samo tipkanje najlakši je dio posla, ali samo ako si date dovoljno vremena za obavljanje svih prethodnih radnji.
To ne znači da morate odvojiti mjesec dana za svakodnevno, cjelodnevno pisanje seminara. Ali ako u tih mjesec dana svaki, svaki drugi dan odvojite koji sat za proučavanje literature, koji sat za pisanje, napravit ćete nemjerljivo bolji posao nego da ste seminar zbrda-zdola sastavili u dvije noći.
Proučite literaturu
Ovo je dio koji potvrđuje da je čitanje pola pisanja. Prije nego počnete pisati, morate se dobro upoznati s temom o kojoj ćete govoriti, a to možete jedino iščitavajući literaturu o zadanoj temi. Počnite s posve općenitim definicijama koje će vas okvirno upoznati s temom, pa tek onda krenite na konkretniju literaturu.
Na primjer, ako pišete o modernizmu u hrvatskoj književnosti, najprije proučite književna razdoblja općenito, onda književna razdoblja u hrvatskoj književnost, zatim modernizam, pa tek nakon što shvatite sve bitne odlike navedenih tema, počnite istraživati modernizam u Hrvatskoj.
Pripremajući se za temu o kojoj ćete pisati, ne morate pročitati tomove knjiga, dovoljno je malo proguglati, posavjetovati se s Wikipedijom, a nakon što shvatite okvire unutar kojih se nalazi vaša tema, počnite čitati stručnu literaturu. Ako upoznate temu općenito, bit će vam mnogo lakše razumjeti njenu konkretnije problematike.
Nakon što proučite svoju stručnu literaturu, što ne mora biti duboko istraživanje, već čisto sakupljanje informacija o temi o kojoj ćete pisati, znat ćete o čemu točno želite pisati, što želite istražiti i čime se baviti.
Također, sjetite se da iz zadane literature možete izvući i dodatnu. Na primjer, ako u knjizi koju imate za literaturu pronađete referencu koja vam je od velike pomoći, potražite i knjigu iz koje je izvučena ta referenca. Tako ćete produbiti svoje istraživanje i naići na mnogo dodatnih, korisnih informacija.
Isplanirajte sadržaj svog seminara
Nakon iščitavanja literature dobit ćete bolji uvid u temu o kojoj ćete pisati. Shvatit ćete što vas više zanima unutar te teme i o čemu konkretno želite pisati. Složite si okvirni sadržaj. Zapišite kojim biste se temama i podtemama htjeli baviti.
Imajte na umu da će se vaš sadržaj kroz pisanje mijenjati. Možda ćete shvatiti da o nekoj podtemi nemate dovoljno informacija pa ćete je izbaciti iz rada ili ćete čitajući naletjeti na neku stavku koju niste uvrstili u sadržaj, ali će vam biti dovoljno zanimljiva (ili važna) da je naknadno ubacite.
Sadržaj će vam biti odličan okvir rada i zvijezda vodilja pisanja. Znat ćete na što se trebate fokusirati i nećete ići previše široko u obradi teme.
Započnite uvodom, a završite zaključkom
Svaki dobar seminar ima dobar uvod. Uvod je poput početka dnevnika nekog putovanja. Zapišite što vas je navelo da pišete baš o ovoj temi, što je u njoj zanimljivo i koji cilj želite postići pišući upravo o njoj. Ukratko nagovijestite o čemu ćete pisati i napomenite točke iz sadržaja o kojima ćete govoriti.
Uvod ne mora biti dug, ali mora biti dovoljno opsežan da upozna čitatelja s nekim osnovnim točkama seminara, Mora prikazati smjernice vašeg istraživanja. Uvod bi trebao zainteresirati čitatelja za vaš rad, stoga slobodno naglasite sve zanimljive i privlačne stavke teme o kojoj pišete.
Zaključak, s druge strane, sumira sve ono što ste napisali u radu. Ukratko ponovite vaše istraživanje i zaključke do kojih ste došli, te zašto su oni bitni. Uvod i zaključak vašeg seminara sadržajno su veoma slični, ali se ipak moraju razlikovati po tonu kojim su napisani. Uvod treba potaknuti na čitanje, a zaključak naglasiti zašto je sve ono što smo pročitali bilo važno.
Objašnjavajte od općenitog prema konkretnom
Kao što ste najprije proučavali okvire teme, a tek onda konkretnu problematiku, tako konstruirajte i svoj seminar. U početku rada upoznajte čitatelja s nekim okvirnim činjenicama teme kojom se bavite, a onda polagano pređite na konkretne probleme te teme. Konkretna tema trebala bi obuhvaćati veći dio vašeg rada, ali ako ne uvedete čitatelje u glavnu problematiku objašnjavajući njene okolnosti, ona neće biti dovoljno razumljiva manje upućenim čitateljima. Vaš rad mora podučavati, pa ga uvijek pišite kao da je namijenjen laicima. Ukratko objasnite termine i definicije motiva o kojima ćete pisati, a onda prijeđite na one važne stvari.
Ne zaboravite reference!
Uvijek, ali uvijek zapišite izvor iz kojeg ste preuzeli neki citat ili prepričali sadržali. Čak ako vas je nečiji tekst samo naveo na neke zaključke, ako dvojite treba li sadržaj referencu ili ne, uvijek je radije zapišite, nego da vas kasnije optuže za plagijat. Plagiranje je ozbiljan prijestup. Ne radi se samo kaznenoj odgovornosti, jer plagiranje nije ništa drugo nego krađa, već i o moralnoj odgovornosti.
Imajte na umu da iza teksta kojeg citirate ili prepričavate, stoje godine i godine nečijeg rada – najprije obrazovanja, onda usavršavanja, pa istraživanja, a tek onda pisanja. Oduzeti to nekome prisvajanjem njegova teksta, što činite ako ne zapišete referencu na njega, duboko je nemoralan, neobazriv i ogavan čin.
Plagiranje nečijeg teksta nije samo krađa, već i nijekanje tuđeg truda i rada. Iako se danas ne čini tako, plagiranje teksta može imati ozbiljne pravne posljedice, od kojih se nećete moći izvući isprikom da vam je printer zaboravio tiskati i fusnotu.
Provjerite pravopis i gramatiku, ispravite tipfelere
Tko piše taj i griješi. Kada vam seminar bude gotov, pročitajte ga još nekoliko puta. Ispravite konstrukciju rečenica koja vam se ne sviđa, ispravite pravopisne i gramatičke greške i, naravno, tipfelere. Ni nakon toga vaš rad neće biti savršen i bez grešaka, pa bi bilo dobro da ga provučete kroz program koji ispravlja pravopisne i gramatičke greške. Takve programe možete pronaći i online te u nekoliko klikova riješiti i te muke. Ipak, nemojte se oslanjati samo na program. On ne ispravlja konstrukciju rečenica, stoga svoj seminar uvijek pročitajte nekoliko puta prije predaje.
Pazite na uređenje teksta
Većina vas upoznata je s pravilima za uređenje teksta seminara, ali zbog ovih drugih, evo nekoliko podsjetnika:
Tekst uvijek pišete u Times New Roman fontu, veličine 12. Prored vam mora biti 1.5, a cijeli tekst poravnan Justify načinom. Ne zaboravite numerirati stranice, s time da se naslovna stranica i stranica na kojoj pišete sadržaj ne broji.
Seminar mora imati naslovnu stranu i stranicu na kojoj pišete sadržaj. U sadržaju pišete naslove i podnaslove teksta te brojeve stranica na kojima se nalaze.
Na naslovnoj strani, na sredini stranice pišete naslov i vrstu vašeg rada. U donjem desnom ili lijevom kutu zapišite svoje ime i prezime, ime i prezime mentora ili profesora te kolegija ili predmeta za koji pišete seminar. Na dnu, centrirano, zapišite mjesec, godinu i grad. U gornjem desnom ili lijevom kutu zapišite ustanovu koju pohađate (ime fakulteta, više škole ili srednje škole).
Na kraju seminara zapišite sve izvore iz kojih ste uzimali reference. Knjige kao izvori najčešće se zapisuju tako da abecednim redosljednom najprije zapisujete prezime autora knjige, pa inicijal imena, zatim naslov knjige, godinu i mjesto njenog izdavanja, ime izdavača te na kraju broj stranice s koje je uzeta referenca. Ipak, za pisanje referenci posavjetujte se s vašim profesorom ili mentorom jer različite ustanove zahtijevaju različiti tip pisanja referenci.
U reference zapisujete i web stranice s kojih ste citirali ili preuzimali sadržaj. Uz web adresu, obavezno zapišite i datum pristupanja toj stranici.
Odgovori